Verfügbare Informationen zu "MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA"
Qualität des Beitrags: Beteiligte Poster: floribus Forum: krug Forenbeschreibung: samo vrtnja aus dem Unterforum: FILOZOFIJA Antworten: 20 Forum gestartet am: Samstag 17.02.2007 Sprache: bosnisch Link zum Originaltopic: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA Letzte Antwort: vor 16 Jahren, 1 Monat, 5 Tagen, 21 Stunden, 34 Minuten
Alle Beiträge und Antworten zu "MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA"
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:25MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
Iz knjige >Filozofija, znanost i humanizam< Ivan supek
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:25
MATERIJA I ATOMISTIČKA HIPOTEZA
U prvobitnom mišljenju izražavaju se vrlo konkretno odnosi među ljudima i njihova veza s okolišem. Dizanjem na viši stupanj apstraktnosti, osobito razvojem jezika, sa sve većom sposobnošću simulacije realnih zbivanja, puca i opreka između subjektivnog i objektivno orijentiranog mišljenja. Jedan je pravac vodio do animizma te idealizma, drugi pak do materijalizma.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:26
Iskustva i proizvodnja dugog niza generacija bili su temelji na kojem je svako potomstvo razvilo svoj život. Ta zavisnost od prošlosti nije u primitivnim glavama ostavljala jasno podrijetlo. Njima je bila bliža pomisao da umrli još uvijek borave među živima i vode ih u svakidašnjim radnjama. Nastajala je vjera u duše predaka koje upravljaju sudbinom zajednice. Činjenice da se mrtvi javljaju u snovima, da se sanjaju daleke zemlje i ljudi, da se onesviješteni i prividno umrli vraćaju životu, da se u bistroj vodi javljaju slike vlastitog tijela, sve takve čudne činjenice ubrzale su stvaranje predodžbe o dušama u kasnijem razvoju mitopoetskog mišljenja, kad je etablirano svećenstvo uvelo veću tajnovitost i spiritualnost.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:26
Razdor na subjektivno i objektivno bio je vezan i s postankom filozofije koja nastaje u staroj Grčkoj u 6. stoljeću prije naše ere. Nesumnjiv je utjecaj Egipta, ali su stari grčki filozofi otišli daleko iznad svojih učitelja. Osnivači grčke filozofije ne bijahu toliko stanovnici poluotoka, koliko grčki iseljenici u Maloj aziji i južnoj Italiji, koji su kao trgovci došli u kontakt sa starijim civilizacijama Egipta, Babilona i Krete. Vidjeli smo da je već stari egipatski mit postavio početak svijeta u oceanu. Ta misao, očišćena božanske genealogije, javit će se kod Tala iz Mileta, koji je prema predaji boravio neko vrijeme u Egiptu.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:26
Visoki stupanj antičke astronomije omogućio je Talu da predvidi pomrčinu koja se zbila godine 585. pr. Kr. Stari historičari spominju da je ovo proroštvo ostavilo silan dojam. U očima puka grčki je filozof postao ravan velikim prorocima. Otada počinje znanost uzurpirati vidovitost koja je bila isključivo svojina svećenika u hramovima. Talovo je predviđanje pomrčine bilo početak spoznaje principa kauzalnosti. Ako se budući događaji mogu proreći, to znači da u prirodi vladaju zakoni. Svakidašnje nam iskustvo kazuje da svijet nije kaotična zbrka stvari i događaja. Živa i mrtva priroda očituje pravilnost. Sunce i zvijezde na nebu, godišnja doba, mladost i starost mijenjaju se tako da se unaprijed mogu odrediti. Iz te pravilnosti proistekla je spoznaja o kauzalnosti koja nas vodi u svakidašnjim radnjama. Ni najzaostaliji divljak neće se postaviti ispred napetog luka neprijatelja. Ni nesposoban arhitekt neće postaviti stupove koso. Ni skeptični filozof neće mirno čekati na mjestu prema kojemu pada opeka s krova. U takvim zgodama došlo bi uvijek do katastrofe. Ovu krutu nužnost iskusilo je čovječanstvo nebrojeno puta prije nego ju je izrazilo jasnim načelom.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:26
S mitskim predodžbama prekidali su grčki filozofi tražeći >počelo< svijeta. Tal je prvi izrekao da je voda ona tvar od koje se sastoji čitav svijet. Pritom je imao sigurno pred očima agregatna stanja: paru, led i tekućinu. Ista supstancija javlja se u različitim oblicima, s različitim svojstvima. Na temelju takvih opažanja došli su stari mislioci do zaključka da u mijenama svijeta postoji nešto trajno, što je nerazoriva supstancija sveg događanja. Ma kako mutni bili nazori prvih grčkih filozofa, epohalni se preokret očituje u tome što oni za temelj tumačenja svijeta postavljaju neku poznatu tvar s njezinim realnim osobinama. Time su utirali put pojmu materije. Ne mogavši se još općenito izraziti, Tal je govorio o >vodi< a da nije baš doslovce mislio na konkretno fizičko tijelo. Njemu i njegovim sljedbenicima lebdjela su pred očima svojstva nerazorivosti i jedinstva - opća svojstva materije. Voda je promjenjiva, pokretna - takva je upravo materija. Anaksimena nije zadovoljila voda. Već je njegov prethodnik Anaksimandar tvrdio da pratvar svijeta mora biti beskrajna jer bi se inače iscrpila proizvodeći različite tvari. Zato Anaksimen uzima za počelo uzduh koji ispunjuje prostor i pokretljiv je u najsitnijim dijelovima. Korak dalje ide Parmenid. On odlučno tvrdi da postoji samo tjelesno: ono što ispunjuje prostor, što traje vječno. Opća svojstva, kao prostornost, beskrajno trajanje, jedinstvenost i nerazorivost, koja Parmenid pripisuje onome jedinom što postoji, slažu se s tradicionalnim pojmom materije. Parmenid potpuno materijalistički ističe da se naše mišljenje odnosi na ono što objektivno postoji; našem je mišljenju sadržaj materija. Tako se postepeno u grčkoj filozofiji razvijao široki, opći pojam materije, koja jedina realno postoji i koja se odrazuje u našem mišljenju.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:27
Parmenidova filozofska škola zaplela se na kraju u proturječja. Došla je do zaključka da ono jedino što postoji mora biti nepromjenjivo jer je jedinstveno i istovrsno. Kako da se tad objasne svakidašnje stvari i promjene? Parmenid i njegov učenik Zenon tvrdili su konzekventno da je gibanje samo pričin.*
*Argument teče ovako: Uzmimo da tijelo treba prevaliti dužinu od A do B. Tu dužinu možemo raspoloviti; neka je polovište točka A1. Zacijelo tijelo treba na putu od A do B najprije stići u točku A1.
I--------------------I----------I-----I-----I
A A1 A2 A3 B
Raspolovimo sad dužinu između A1 do B. Na putu od A1 do B mora tijelo dostići točku A2. Raspolovimo sad dalje razmak od A2 do B, itd. Dakle da bi se stiglo od točke A do B, tijelo bi moralo prevaliti beskrajno mnogo međurazmaka, a to je prema Zenonu nemoguće. ( Taj bi izvod nekima bio uvjerljiviji da dužinu AB dijele obratno, približavajući se točkama A1, A2, A3,... ishodištu A.) Tijelo se nije uopće moglo pomaknuti iz početnog položaja. Predodžba gibanja vodi do logičkih proturječja. Da bi izbjegli taj zaključak, neki su grčki filozofi pretpostavili da se dužina ne može beskonačno dijeliti; postoji konačna, najmanja dužina. Ta misao o zrnastoj strukturi prostora javit će se u suvremenoj atomskoj teoriji.
Da ne padnu u taj apsurdni zaključak, grčki su filozofi našli kompromis između Parmenidove logike i očiglednog mijenjanja svijeta. Treba uzeti više počela svijeta! Iako su sama počela vječna, ona ipak, razmještajući se među sobom, proizvode različita tijela i pojave.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:27
Tako je, iz općenitih proturječja, nikla rješavajuća ideja o elementima. Empedoklo i Anaksagora su promjene u prirodi protumačili spajanjem i rastavljanjem nepromjenjivih elemenata. Empedoklo je držao da sve stvari potječu iz četiri korijena: zemlje, vatre, uzduha i vode. Misao o četiri elemenata svijeta zadržala se za čitavog srednjeg vijeka. Anaksagora je opreznije rekao da ima toliko elemenata na koliko se jednostavnih i istovrsnih supstancija mogu razložiti sve tvari. To je sasvim moderna definicija koja je imala svoj oslonac i u konkretnim tehnološkim i kemijskim spoznajama.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:27
Spajanje i rastavljanje elemenata prikazana su mističnim predodžbama. Empedoklo je tvrdio da elemente spaja ljubav, a rastavlja mržnja. Kako se često u povijesti ponavljalo, novi se nazori nisu mogli posve odvojiti od starih. Empedoklovo shvaćanje privlačenja između elemenata tipično je za prelaznu epohu gdje se u tumačenju prirode još upotrebljavaju ljudski nagoni i odnosi, preuzeti iz mitopoetskog mišljenja.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:27
Odlučan korak materijalističkog shvaćanja svijeta učinio je Demokrit oko 400. prije našeg vremena. Njegov je prethodnik bio Leukip, ali Demokrit se digao iznad starijih grčkih filozofa. U svojoj atomistici stvorio je dosljedan i opsežan sistem svijeta. Leukip i Demokrit su produbili Parmenidovo gledište da ono što realno postoji jest tjelesno. Prema tome ne smiju se materiji pripisati kvaliteti koje zamjećujemo našim osjetilima. Demokrit u sačuvanom fragmentu kaže: >Pojmovi obojeno, slatko, gorko samo su mnijenja ljudi.< Realno postoje za Demokrita i Leukipa samo atomi i prazan prostor. Na ideju atoma došao je Leukip nužno. Ako ono što postoji nema nikakvih osjetnih kvaliteta, tad mora takvih počela biti bezbrojno mnogo da bi se razjasnila složenost i promjenjivost prirode.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:28
Grčki su atomisti pretpostavili da se materija ne može beskrajno dijeliti. Kredu možemo mrviti na sve manje komadiće, zatim prah dalje rastući. Ipak to dijeljenje ima određeni kraj. Atomi, nedijeljive i najsitnije čestice materije, razlikuju se među sobom različitom veličinom i oblikom. Demokrit i Leukip oduzeli su tijelima sva svojstva osim geometrijskih. To je i razumljivo jer se geometrija razvila kao prva znanost.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:28
Prema starim animističkim predodžbama duhovi ili nagoni pokreću stvari i ljude. Demokrit i Leukip učinili su gibanje samostalnim svojstvom materije. U tome je epohalno značenje njihove nauke. Sve što se u svijetu događa sveli su na neprestana gibanja atoma. Atomi lete u praznom prostoru na sve strane, svaki posebno ili u hrpi, sudaraju se i sastavljaju stvari i svjetove.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:28
Atomisti su pretpostavili da postoji prazan prostor. Ta hipoteza bila je meta kasnijih kritika koje su se nastavile sve do našeg doba. Parmenidu bila je pretpostavka o praznom prostoru apsurdna. Ako praznina postoji, umovali su parmenidovci, tad nije ništa; ako nije ništa, tad nije praznina. Teško je poreći logičku snagu tog zaključka. Atomisti nisu to mogli oboriti, ali su se dalje držali praznog prostora kao nužne hipoteze. To njihovo stajalište pokazalo se plodnim u povijesti znanosti, osobito nakon praktične primjene vakuuma u 17. stoljeću (Torricelli).
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:28
Jedan od osnivača novovjekovne filozofije Rene Descartes zabacio je ideju praznine tvrdeći da je prostor fundamentalno svojstvo materije. Prema njemu, materija se nalazi svuda. Prezan prostor isto je tako besmislen kao npr. rumenilo bez čovjeka koji se crveni. Iako sa to Descartesovo gledište temeljilo na jakim filozofskim principima, ipak se ideja praznine, koju je Newton nanovo formulirao u svojem apsolutnom prostoru, pokazala neophodnom za daljnji razvitak mehanike. Tek moderna fizika pomirila je filozofske teškoće s iskustvom. Prema kvantnoj elektrodinamici, vakuum ispunjuju svjetlosna polja. Metrika je prostora zasnovana prema Einsteinu sistemom relacija, i ne treba više da prostor smatramo nekom lakom supstancijom, kao atomisti i Newton. Gledano historijski, Leukip i Demokrit u okviru tadašnjeg znanja postavili su hipotezu koja je omogućila shvaćanje gibanja i otkriće upotrebljivosti vakuuma.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:29
Demokrit je razvio opsežnu teoriju osjeta. On zamišlja da vanjski predmeti odašilju neke sličice koje lete na sve strane i dopiru do nas. Odaslane sličice imaju oblik predmeta iz kojeg izlaze i, dolazeći do naših osjetila, izazivaju vjeran otisak motrenih predmeta. U toj tvrdnji opažamo svu teškoću s kojom se sukobljuje realističko shvaćanje svijeta u problemu kako se zapravo stvarni predmeti odrazuju u subjektu. Budući da je subjekt jedno, a motreni predmet drugo, mora od predmeta nešto dolaziti što u nama prouzrokuje sliku stvarnosti. Demokritova misao i nije nipošto tako naivna kako bi čovjek pomislio u prvi mah, nego je neizbježiva posljedica cijelog njegova shvaćanja. Moderna je znanost korigirala Demokritova nagađanja. Reflektirani snopovi zraka svjetla u svojoj geometrijskoj strukturi predstavljaju vjernu sliku vanjskih predmeta. Na mrežnici oka nastaju iste slike kao u fotografskoj kameri.
Demokrit je bio konzekventni materjalist smatrajući da je duša također sastavljena od atoma i da je mišljenje mehanički proces. S obzirom na to da su gibanja atoma određena mehaničkim zakonima, nije u njegovu sistemu bilo mjesta za neke specifične duševne porive ili natprirodne ciljeve. Demokritov svijet i čovjek strogo su mehanički.
Dosljedno je i Demokritova etika bila racionalna. Prema njegovu mišljenju treba da se čovjek kloni žestine i strasti. Preporučuje spolnu suzdržljivost jer ljubav pomračuje svijest. O ženama ima vrlo nisko mišljenje te više cijeni prijateljstvo među muževima i ljubav znanosti. Razumljivo je da takva racionalna etika, koja je sputavala najmoćnije tetive ljudske duše, nije mogla naći šireg odjeka.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:29
Dok se Demokritova spoznaja temelji na slici stvari, u sačuvanom Heraklitovu fragmentu stoji da se u spoznaji >svatko okreće u svijet sebe samog<. Taj bi se fragment mogao tumačiti solipsistički, ali se u njemu možda krije anticipacija dubljeg jedinstva čovjeka i svijeta, što nadilazi materijalističku ontologiju.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:29
Srodni s Demokritovom atomistikom bili su i nazori velikog grčkog fizičara Herona. Između sitnih čestica nalazi se prazan prostor, a time se objašnjava zašto se plinovi mogu stisnuti na manji volumen. I različita agregatna stanja nastaju prama Heronu smanjivanjem ili povećavanjem praznog prostora između sastavnih čestica. To se vidi odatle što se tijela ugrijavanjem rastežu.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:30
Drugi veliki grčki filozof, Epikur, trudio se da pokaže kako atomi uza svu svoju jednostavnost mogu stvarati vrlo raznolika tijela. Geometrijskim se sastavljanjem lijepo moglo uvidjeti kako iz jednakih dijelova nastaju vrlo različite stvari. S tri jednake dužine možemo načiniti trokut ili veliko slovo H ili N. Tako je Epikur svojim slušateljima pokazivao da se različite kvalitativne osobine svode na jednake osnovne elemente.
Epikur je iz atomistike povukao i etički zaključak. Ako nema boga, tad nema ni natprirodnog smisla životu. Jedino što opravdava naš život veselje je i sreća. Pogrešno su kasnije kršćanski pisci predbacivali Epikuru da je mislio samo na tjelesnu nasladu. On je vrlo cijenio estetska zadovoljstva. Držao je da umjetnost i znanost daju najveću radost profinjenom duhu. Premda mu je nedostajalo puno socijalno osjećanje, Epikur je ipak učinio preokret u etici. Istakao je jednostavnu stvar da treba živjeti na zemlji. Ova težnja za životnom srećom zadojit će kasnijoj filozofiji, u individualističkom smislu, engleske utilitariste i Nietzschea, a kao pitanje cijelog društva, socijalističke revolucionare.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:30
Grčka je atomistika zaoštrila pitanje: što je realno (ili realnije) - šarenilo pojava ili nevidljivi bitak? Demokrit je na to odgovorio da realno postoje samo atomi, dok su naši osjeti ili zamjećaji prolazni i varljivi. Ruža nije uistinu crvena i mirisna nego je samo trajnija nakupina atoma (i molekula). Kad se i prihvati atomistička hipoteza, neporecivo je da postoji stanoviti odnos između nevidljivih molekula i zamijećenih svojstava tvari (oblika, boje, mirisa, tvrdoće). Dakle, i te nazovisubjektivne osobine nisu čisto subjektivne nego imaju svoju objektivnu podlogu. Atomistika Leukipa i Demokrita bila je prvi temeljit pokušaj jednog redukcionizma, tj. nastojanja da se bujnost opažanja svede na stanovit jednostavan model.
Re: MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA
floribus - 20.02.2007, 00:31
Pojam materije biva tako od grčke atomistike vrlo apstaktan, a na tome neće ni francuski materijalisti 18. stoljeća mnogo promijeniti. Materija jest ono objektivno postojeće što stoji iza subjektivnih osjeta ili zamjećaja. Sva opažanja nastaju djelovanjem materije na ljudska osjetila koja se također shvaćaju kao materija. Kako taj sudar dviju materija proizvodi šarenilo osjeta, ostaje neobjašnjivo, pogotovu, ako se tim ljudskim zamjećajima odrekne realnost. Razlikovanje subjekta od objekta (ili subjektivnog od objektivnog) također može zavesti. Ako se pod subjektom misli čovjek, a pod objektom kozmos, tad se može čovjek također shvatiti kao dio kozmosa i prvobitno se razlikovanje zamršuje, čak i briše. Zacijelo, filozofi materijalisti sve će do danas , kao npr. Smart, smatrati ono subjektivno ili zamjećaje samo mozgovnim procesima. Dvostruki nobelovac (za kemiju i mir) Linus Pauling svodi svijest na elektromagnetske valove. Bez obzira na oprečne filozofske orijentacije, svatko je sklon povjerovati da trenutan osjet slatkog ili kakva pomisao (oh, kako je cvijet lijep!) na drukčiji način jest negoli stol preda mnom.
Mit folgendem Code, können Sie den Beitrag ganz bequem auf ihrer Homepage verlinken
Weitere Beiträge aus dem Forum krug
Ähnliche Beiträge wie "MATERIJA I ATOMISTICKA HIPOTEZA"
