Evropska unija u dubokoj krizi

www.Brcko.co.sr
Verfügbare Informationen zu "Evropska unija u dubokoj krizi"

  • Qualität des Beitrags: 0 Sterne
  • Beteiligte Poster: cevapusa
  • Forum: www.Brcko.co.sr
  • Forenbeschreibung: Dođite da se družimo!
  • aus dem Unterforum: Dijaspora - Дијаспора
  • Antworten: 1
  • Forum gestartet am: Sonntag 05.12.2004
  • Sprache: serbisch
  • Link zum Originaltopic: Evropska unija u dubokoj krizi
  • Letzte Antwort: vor 18 Jahren, 9 Monaten, 7 Tagen, 13 Stunden, 45 Minuten
  • Alle Beiträge und Antworten zu "Evropska unija u dubokoj krizi"

    Re: Evropska unija u dubokoj krizi

    cevapusa - 20.06.2005, 10:55

    Evropska unija u dubokoj krizi
    Dvodnevni samit Evropske unije završen je u subotu, jedan sat posle ponoći, jedinim dogovorom - da nema dogovora. Saopštavajući novinarima tu vest, predsedavajući Evropskog saveta, luksemburški premijer Žan Klod Junker je, vidno razočaran, rekao da je Unija u dubokoj krizi.

    Prvog dana samita, lideri članica EU su se saglasili da se ratifikacija evropskog ustava "zamrzne" do novembra iduće godine, posle ubedljivog "ne" koji su Francuzi i Holanđani rekli na svojim referendumima.

    "Zamrzavanje" ratifikacija ustava diplomate u Briselu ocenile su kao potpuni krah nastojanja da se proširena EU institucionalno uredi, kako bi mogla efikasno da deluje. Pravi krah je, međutim, došao dan kasnije, kada su lideri EU započeli raspravu o sedmogodišnjem budžetu Unije, za period od 2007. do 2013. godine (870 milijardi evra). I pre te rasprave, znalo se da će se sukobiti dve najmoćnije članice EU sa potpuno različitim stavovima - Francuska i Velika Britanija.

    Francuski predsednik Žak Širak je tražio da se Britanija odrekne privilegije, odnosno rabata na osnovu koga godišnje iz zajedničke kase EU dobija 4,6 milijarde evra. Tu privilegiju Britancima je obezbedila još davne 1984. godine Margaret Tačer. Britanski premijer Toni Bler je odgovorio Širaku da se o rabatu može govoriti samo u sklopu sveobuhvatne revizije ukupne finansijske politike EU, što znači, pre svega, reviziju subvencija za poljoprivredu, koje najviše koristi Francuska. Uz svo nastojanje Junkera, uprkos njegovim kompromisnim predlozima, Pariz i London su ostali na početnim pozicijama i luksemburškom premijeru nije ostalo ništa drugo nego da "tužan i posramljen", kako je sam rekao, saopšti javnosti da je samit - propao.

    Postoje nagoveštaji da će lideri EU ponovo pokušati da iduće godine pronađu kompromisno rešenje za budžet, ali kako su pretprošle noći upozorili mnogi akteri dvodnevnog samita, posledice će se neminovno osetiti, i to veoma brzo. Svi se slažu da će najteže posledice osetiti većina od deset novopridošlih zemalja, koje su 1. maja prošle godine ušle u EU. Radi se, pre svega, o zemljama bivšeg sovjetskog bloka, kojima je neophodna finansijska injekcija da bi izgradile svoje ekonomske infrastrukture, odnosno osnažili svoje ekonomije kako bi se bar približile znatno bogatijim članicama.
    S druge strane, "zamrzavanje" ratifikacije ustava neminovno će se odraziti na politiku proširenja EU.

    Prema najnovijim analizama, Rumunija i Bugarska će najverovatnije ući u EU 1. januara 2007. godine, kako je i planirano, ali su izgledi za Tursku i zapadnobalkanske zemlje sada znatno neizvesniji. U usvojenim zaključcima o zapadnom Balkanu, lideri EU su potvrdili obećanje dato zapadnobalkanskim zemljama još na samitu u Solunu, u leto 2003. godine, da je budućnost tih zemalja u punopravnom članstvu Unije. Ipak, u prilično šturim zaključcima jasno se prepoznaje nova klima u EU, a to je pooštravanje uslova za njihov ulazak u Uniju.

    U svakom slučaju, posle kolapsa samita, EU više nije ono što je do juče bila. Kako i kuda će sada krenuti, potpuna je nepoznanica. U Briselu su se juče čule najrazličitije procene - od onih najgorih, da je to praktično kraj EU, do nešto manje pesimističkih. Svi se, međutim, slažu - i akteri samita, i novinari, i analitičari - da je gotovo nemoguće zamisliti kako će EU delovati sa 25, odnosno od 2007. godine sa 27 članica bez Ustava i bez budžeta.

    Stro: Neki žele da EU ostane u prošlosti

    Šef britanske diplomatije Džek Stro izjavio je juče da je Evropa podeljena na one koji su okrenuti prema budućnosti i na one koji su okrenuti prema prošlosti, prenosi Beta.

    - To je prvenstveno podela između onih koji su sposobni da se suoče sa budućnošću Unije i onih koji žele da EU ostane u prošlosti - rekao je Stro u izjavi za britansku televizijsku mrežu Bi-Bi-Si. Britanski ministar je naglasio da Evropu čekaju suštinske promene i dodao da odbijanje Francuske i Holandije da prihvate Ustav EU predstavlja evropski "staromodni koncept". Stro je izrazio žaljenje zbog neuspelog samita evropskih lidera u Briselu i dodao da London namerava da vodi pregovore o budućnosti Unije kada Britanija bude bila predsedavajuća EU od 1. jula.

    Šreder: Oštećeno političko tkivo Evrope

    Nemački kancelar Gerhard Šreder juče je optužio Veliku Britaniju i Holandiju da su glavni krivci za jednu od najtežih evropskih kriza i da su finansijski pregovori o funkcionisanju Evropske unije na samitu u Briselu propali zbog potpuno neuviđavnog stava te dve zemlje.

    - Ovo nije dobar dan za Evropu... ja sam tužan. Nemačka je učinila sve da bi sporazum bio postignut - rekao je Šreder juče rano ujutru u Briselu i ukazao da je, posle propasti pregovora o budžetu Unije,"političko tkivo Evrope oštećeno".

    - Oni koji su za to odgovorni, moraju i da preuzmu odgovornost, pre svega pred mladim ljudima u Evropi - rekao je nemački kancelar, koji je jedan od glavnih nosilaca ideje evropskog jedinstva. Za Šredera, integracija EU mora ići i dalje, uprkos krizi.

    - Ova Evropa je samo kao politička unija sposobna za preživljavanje na svetskom tržištu. Ko stavlja pod znak pitanja političku uniju, taj stavlja pod znak pitanja i solidarnost - rekao je Šreder, misleći pritom prvenstveno na Veliku Britaniju.

    Žan-klod Junker: Evropa u dubokoj krizi

    Nakon solomonske "pauze za razmišljanje" u svezi evropskog ustava, koja bi kao trebala značiti "plan D" - demokratizaciju, debatu i razmišljanje, a u suštini znači da je EU u nedoumici kako dalje. Na "kriznom samitu" se nije mogao postići dogovor niti o budućem financiranju EU, čime se EU i definitivno sručila u "duplu krizu", najveću od njenog osnivanja.

    Što se tiče evropskog ustava, s razlogom je pretpostaviti da ovakav kakav jeste nikad neće biti ratificiran od sviju, te time neće moći stupiti na snagu ne samo krajem 2006. kako je prvobitno bilo planirano, nego niti godinu dana poslije. "Pauzu za razmišljanje" bi, inače, trebalo iskoristiti ne samo za traženje rješenja za "ustavnu krizu", nego i za "identitet" odnosno sudbinu EU. S ovog "kriznog samita" nije građanima upućena poruka da je EU "sposobna za djelovanje", što su željeli predsjedavajući EU Žan-Klod Junker i njemački kancelar Gerhard Šreder, dvojica najkonsilijativnijih sudionika propalog skupa u Briselu, nego nešto posve drugo.

    Velika Britanija je, naravno, svjesna da joj ne može do unedogled pripadati popust pri uplatama u proračun EU, ali ona je tvrdoglavo insistirala da od odustajanja od rabata nema ništa sve dok se smanje agrarne subvencije, od kojih opet najviše profitira Francuska.

    Pravo iznenađenje je bilo ponašanje Holanđana, koji su zatražili isuviše veliko smanjenje njihovih doprinosa u proračun. Protiv kompromisa su bile još i Švedska, koja smatra da je bolje ne donijeti proračun uopšte, nego usvojiti loš proračun, te Portugal i Španija. Odmah poslije proglašenja "kriznog samita" propalim i Žan Klod Junker je nevoljno priznao da se "Evropa nalazi u dubokoj krizi". On je za ovu krizu izričito optužio britanskog premijera Blera, koji je uzvratio da se krivci nalaze u makar još četiri zemlje. "Mi smo u jednoj od najtežih kriza koje je doživjela Evropa", kazao je vidno razočaran Šreder i dodao " ja sam duboko ožalošćen". Vrijedi, također, izdvojiti da su "krizni samit" u posljednji moment pokušale spasiti nove članica EU, izrazivši spremnost da odustanu od novih sredstava u njihovu korist samo da bi se usvojio proračun EU. "Duboko sam posramljen", rekao je Junker kada je čuo za ovaj prijedlog, koji je Šreder, ocijenio.

    (Mile Lasić, Danas)



    Mit folgendem Code, können Sie den Beitrag ganz bequem auf ihrer Homepage verlinken



    Weitere Beiträge aus dem Forum www.Brcko.co.sr

    Ekonomska IVa maturanti 1991 - gepostet von nuanda am Montag 31.07.2006
    U trnovskim selima ubijeno vise od stotinu srpskih civila - gepostet von cevapusa am Dienstag 11.01.2005
    molim brzi odgovor - gepostet von marijana am Mittwoch 16.08.2006



    Ähnliche Beiträge wie "Evropska unija u dubokoj krizi"

    Stephen Appiah krizi - hanifi (Freitag 24.08.2007)
    Kalp krizi mi? - MC-Ömer (Montag 18.12.2006)
    Pierre krizi... - Okan74 (Sonntag 24.04.2005)
    SAGLIK ( Kalp krizi) - Caglaraga (Donnerstag 01.03.2007)